Europski gradovi proizvode 85% ukupnog BDP-a pa im se pridaje veliko mjesto u strategiji Europe 2020. Politika razvoja gradova usmjerava se duž tri promjene: društvene, gospodarske i prostorne, te Komisija poziva gradske vlasti na podizanje svijesti o značaju provedbe ciljeva iz strategije na razini gradova, te im se obraća direktno u lipnju 2012. kroz Priručnik za jedinice lokalne samouprave o tome kako će putem jasnih uputa i na najkvalitetniji način implementirati Europske smjernice u gradove. Nadzorno izvješće CoR-a iz listopada 2014. pokazuje da se na temelju analiza o uključenosti gradova u nacionalne programe reformi dolazi do podataka o neujednačenosti na razini pojedine članice EU, te je vidljivo da su se gradovi u navedene reforme (raspon reformi od 0-15% po državi) u Hrvatskoj u 2013. uključili na 7%, a u 2014. uključili u 3% što ukazuje na negativan trend u komuniciranju europskih reformi. Niži pokazatelj smanjivanja komunikacije na ovom području zabilježen je u istim godinama na Cipru sa 3.5% na 1%, Grčkoj sa 5% na 0.5%, Sloveniji sa 4% na 3%, Njemačkoj sa 9% na 3.5%, dok je najveća promjena bilježena u Španjolskoj sa 15% na 8.5%. što u opisnom pogledu znači da je uključivanje gradova u reforme nacionalnih programa najsnažnije u zadnje dvije godine bilo u Belgiji, Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, dok su gradovi gotovo zanemareni u Grčkoj, Estoniji, Cipru. Sa druge strane kad je riječ o europskim reformama, stanje je obratno, pa se gradovi uključuju intenzivno u provedbu strategije Europa 2020 s najvišim brojem uključenih gradova u Velikoj Britaniji, Austriji i Danskoj. Kada se sa treće strane pogleda pregled uključenost gradova u rad institucija EU onda je vidljivo da je ono na razinama pojedinih država prenisko. Hrvatska je članica iz zadnjeg vala proširenja i nije neobično što je sa malim brojem gradova nastupna, ali i pokazatelj je da je europske politike potrebno približiti na stručniji i uporabno praktičniji način od dnevnih vijesti. Sami gradovi se sagledavaju u okviru unijske cjeline te je kvaliteta života njezinih stanovnika jedna je od tema koja se nadgleda sa ciljem poboljšanja. Vjerojatno će se novi pregled komparativnih analiza razvoja europskih gradova objaviti u 2016. godini. Zadnje istraživanje provedeno je 2012. godine i obuhvatilo je 79 gradova. Svakako je zanimljivo poglavlje o kretanju tj. migriranju stanovništva, koje implicira širenje gradova koje se nadalje povezuje sa distribucijom hrane, pružanja usluga, razvojem zapošljavanja itd. Vidljiv je i trend da u sjevernom i zapadnom dijelu Europe u glavnim gradovima mladi žive sami u stanu, jedna osoba u jednom stanu; najviše se bilježi u Njemačkoj i Finskoj na razini države, a na razini grada 67,7% stanovnika Göttingena. Zanimljivo će biti sagledati u analizama gdje se nalaze Hrvatski gradovi u usporedbi sa ostalim u Europi.

Izvori: ec.europa.eu